Požari otvorenoga prostora predstavljaju priordnu katastrofu za cijeli prostor Republike Hrvatske, a osobito za mediteranski dio. Dosadašnja iskustva pokazala su kako je većina požara otvorenog prostora inicirana paljenjem vatre na napuštenom poljoprivrednom zemljištu. Stanovništvo je višestoljetnom empirijom došlo do zaključka kako naredne godine na opožarenoj površini prirodna vegetacija ili uzgajani usjevi daju veći prinos. To je bio oduvjek običaj u ovim prostorima, ali to se radilo pod drugim okolnostima, kada je većina okolnih površina bila u poljoprivrednom korištenju. Ljudi koji u ostali u ruralnim područjima primijenjuju istu metodologiju paljenja biljnih ostataka koju su primjenjivali prije 50-ak godina. Na žalost, zadnjih desetljeća situacija je obratna. Većina okolnih površina se više ne koristi u poljoprivredi i požari koji su namjrno izazvani, kako antropogeno tako i prirodno, vrlo brzo se šire na okolno nebrađeno područje. Iz raznih razloga, u prvom redu klimatskih koji se očituju visokim temperaturama, oskudnom količinom oborina, te učestalom pojavom jakih vjetrova u ljetnim mjesecima, a zatim i antropogeni, kao i unošenjem alohtonih biljnih vrsta, posljednih 40-ak godina registriran je izraziti porast otvorenih požara. U razdoblju 1980. - 1989. godine u RH je godišnje u prosjeku bilo 667 otvorenih požara. U razdoblju 2006. - 2015. godine u prosjeku je u Republici Hrvatskoj bilo godišnje 2541. otvorenih požara. Tijekom 2017. godine do kraja listopada zabilježen je najveći broj otvorenih požara - 4248; 2012. godine bilo ih je 3690, a 2011. godine 3757. Jedna od najvećih posljedica otvorenih požara je povećanje erozijskih procesa što uzrokuje smanjenje kvalitete tla, onečišćenje voda, povećanje emisije stakleničkih plinova te smanjenje bioraznolikosti.

Cilj ovoga israživačkog projekta je kvantificirati posljedice po okoliš istraživanih požara. Koliko požari uzrokuju degradaciju tla i onečišćenje voda, koliko povećavaju emisiju stakleničkih plinova, te kako utječu na obnovu vegetacije? Što bi se dogodilo pri pojavi otvorenog požara, koja potencijalna organska i anorganska onečišćenja erozijom vodom bi mogla završiti u površinskim vodama, te na koji način požari degradiraju tlo ključne su premise ovih istraživanja. Najveću korist od primijenjenih istraživanja će imati lokalna zajednica kroz očuvanje okoliša, odnosno pitke vode i tla. Sve navedeno ima za cilj očuvati okoliš onakvim kakvim smo ga mi naslijedili od naših prethodnih generacija za one generacije koje dolaze za nama.

O projektu: About